Podgoričko kulturno ljeto preksinoć je završeno programom „Betovenova pisma”, kombinacijom muzike, dokumentaristike i pozorišta. Publici u dvorištu galerije „Risto Stijović” predstavio se ansambl „Ars Industria”, koji se na ovaj način pridružio obilježavanju jubileja – 250. godišnjice rođenja Ludviga van Betovena. U interpretaciji glumca
Aleksandra Radulovića čuli smo intimne ispovijesti velikog kompozitora pisane njegovim prijateljima, braći, ali i „besmrtnoj dragoj”, gdje piše o majci, ljubavi, svom radu i bolesti, dok je gudački kvartet – violinistkinje
Mirka Šćepanović i
Marija Đuranović, violista
Uroš Lapčević i violončelista
Milan Ninković, izveo Betovenov Razumovski kvartet br. 2, op. 59.
Kako je rekla
Vanja Vukčević, u ime NVO Ars Industria, djelo je Betovenov veliki iskorak u odnosu na prvobitno stvaralaštvo, kojim je otvorio vrata romantizmu u muzici.
Aleksandar Radulović, kaže za „Dan” da mu je bilo zadovoljstvo što je bio dio programa kojim se obilježava svjetski umjetnički jubilej – 250. godišnjica Betovenovog rođenja. Izbor pisama koja je interpretirao, izabrala je Vukčevićeva, a kako kaže, najbliže mu je testamentarno pismo upućeno braći.
– Vanja Vukčević mi je rekla da me nije slučajno izabrala za ovaj projekat. I Betoven je, kao i ja, imao radikalne rezove u karijeri, a paralelno, u privatnom životu – govorio istinu po cijenu svega. Meni je emotivno najbliže pismo braći, jer i tad i sad, mislim da je porodica sve – kaže Radulović.
Za tok programa, koji je podrazumijevao da on pročita jedno pismo, a da muzičari zatim odsviraju jedan stav kompozicije, opredijelili su se kako bi se odmakli od klasične prezentacije vezane za ovakve prilike, dodaje Radulović, ističući da je za njih svaki izlazak na scenu svetkovina.
Da je epidemiološka situacija drugačija, kaže, s ovim programom bi gostovali i u drugim mjestima i na drugim scenama. Radulović je član ansambla CNP-a, koji pored pozorišta, trenutno radi i na televiziji i filmu.
Ž.J.
Prikazali intimni i profesionalni Betovenov život– Drugi Razumovski kvartet, zajedno sa još dva, prekretnica je kada je u pitanju kamerna muzika, i razlikuje se od svega onog što je prethodno Betoven uradio. To je stilistički iskorak. Ovi kvarteti su duži, forma i struktura je bogatija, sadržaj je intenzivniji. I taj njegov središnji stvaralački period je participacija epohe romantizma – kaže Vukčevićeva za „Dan”. Pojašnjava i da su se na ovaj spoj muzike i glume opredijelili, jer su na taj način prikazali kompozitorov profesionalni i stvaralački život, a s druge strane privatni, emotivni svijet Betovena.
)){kind=small}
